Što trebamo znati o cjepivu protiv COVID-19 pandemije?

Dolaskom cjepiva protiv COVID-19 pandemije uzrokovane novim Sars-CoV2 koronavirusom postavljaju se pitanja o učinkovitosti samog cjepiva, potencijalnim nuspojavama i kako je moguće da se cjepivo tako brzo razvilo, dok su za već postojeća cjepiva bile potrebne godine istraživanja prije puštanja na samo tržište.

Po pitanju brzine nastanka samog cjepiva u obzir treba uzeti više faktora. Do sada niti jedna bolest nije uzrokovala mobilizaciju znanstvene zajednice kao što je to bio slučaj sa COVID-19 pandemijom. Navedeno je sa sobom donijelo i veliku financijsku potporu u istraživanju samog cjepiva i njegove učinkovitosti te su se na taj način određeni koraci u istraživanju mogli brže i kvalitetnije napraviti nego što je to bio slučaj s prijašnjim cjepivima kada je financijska potpora bila manja ili prekinuta ukoliko se epidemija neke bolesti uspjela dovesti pod kontrolu. Takav je slučaj bio s cjepivom za SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome), ebolu i zika virus, gdje su epidemije završile prije nego je cjepivo uspješno razvijeno te je financijska potpora prekinuta što je unazadilo i druge programe razvoja cjepiva kao i uzrokovalo financijske gubitke samim proizvođačima. Brzinu razvoja cjepiva za COVID-19 možemo isto zahvaliti inicijalnom istraživanju cjepiva za SARS i MERS koji su također uzrokovani koronavirusom, iz razloga što su SARS i SARS-CoV2 virusi skoro 80% identični i oba koriste tzv. spike proteine  kako bi se uhvatili na specifične receptore stanica plućnog parenhima.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatska je naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od sljedećih proizvođača: AstraZeneca AB, Sanofi, Johnson&Johnson, Moderna, Pfizer i CureVac. 

AstraZenec AB i Johnson&Johnson proizvode cjepiva koja se baziraju na korištenju adenovirusa (kojemu je uklonjen dio genoma za replikaciju) kao vektora za unos antigena. Kako je dio genoma za replikaciju uklonjen, samo cjepivo ne može uzrokovati bolest protiv koje se s njim cijepimo.

Sanofi u suradnji s GlaxoSmithKline (GSK) proizvode cjepivo koje se temelji na tehnologiji rekombinantne DNK kojom se proizvelo odgovarajuće genetsko podudaranje s proteinima na površini virusa skupa s adjuvantnom tehnologijom kako bi se pojačao imunološki odgovor, smanjila potrebna količina antigena po dozi i time omogućila proizvodnja većeg broja doza.

Pfizer i Moderna  proizvode cjepiva bazirana na unosu glasničke RNA (mRNA) koja kodira željeni antigen, u ovom slučaju spike protein. Nakon unosa mRNA cjepiva započinje proces sinteze proteina kodiranog tom mRNA (ovaj proces je identičan onom kojeg stanica koristi za sintezu vlastitih proteina). Ova cjepiva bi trebala biti prva koja će doći u Hrvatsku te bi s njima trebalo započeti cijepljenje protiv bolesti COVID-19.

CureVac također radi cjepivo bazirano na glasničkoj RNA, ušlo je u 2b/3 fazu kliničkih ispitivanja te bi trebalo biti isporučeno krajem 2021. godine.

Sama učinkovitost mRNA cjepiva je značajno veća od regulatornih zahtijeva agencija u SAD-u i EU gdje je granica za odobrenje postavljena na 50% učinkovitosti cjepiva. Pfizer je proveo treću fazu kliničkih ispitivanja na 43 661 ispitanika od kojih je 41 135 primilo obje doze, te su došli do rezultata od 95% učinkovitosti. Moderna je također došla do sličnih rezultata nakon treće faze kliničkih ispitivanja, gdje su na više od 30 000 ispitanika postigli učinkovitost cjepiva od 94,5%. Od navedenih nuspojava, kod Pfizerovog cjepiva stope težih nuspojava (Grade 3)* su bile niže od 2%, dok su se umor i glavobolja pojavljvali nešto češće.

Moderna je zabilježila nešto viši postotak ozbiljnijih nuspojava poput umora i bolova u mišićima (9-10% cijepljenih) što neki stručnjaci pripisuju razlici u primljenoj dozi kod Pfeizerovog i Moderninog cjepiva (30 µg kod Pfeizera, 100µg kod Moderne).

Iako tzv. „Oxfordsko“ cjepivo prozvođača AstraZenec AB na bazi adenovirusa pokazuje nešto slabije rezultate u smislu učinkovitosti (70-90%, ovisno od režimu doziranja), neki znanstvenici smatraju, prema iskustvima s drugim cjepivima napravljenima oko iste platforme, da bi imunosni odgovor ovog cjepiva mogao trajati 12 i više mjeseci.

Kako su prijavljene i određene vrste alergijskih reakcija na sama cjepiva, u javnosti se pojavilo opravdano pitanje o tome da li se osobe koje pate od alergijskih reakcija na određene stvari ili sastojke uopće smiju cijepiti. Nastavno na istu zabrinutost objavljen je sastav cjepiva koje prvo dolazi u Hrvatsku. 

Pfizerovo mRNA cjepivo u pojedinačnoj dozi od 0,3 ml sadrži** : 

  • anorganske soli ( 0,36 mg natrij klorida, 0,01 mg kalij klorida, 0,07 mg natrij hidrogenfosfat dihidrata i 0,01 mg kalij dihidrogenfosfata.).
  • šečer (6 mg saharoze) 
  • 0.03 mg mRNA 
  • lipidne komponente (0,2 mg kolesterola, 0,09 mg 1,2-distearoil-sn-glicero-3-fosfokolin-a / lecitin, 0,45 mg ALC-0315-a, 0,05 mg ALC-0159-a).
  • voda za injekcije (aqua pro inectione).

Cjepivo ne sadrži : konzervanse, proteine jaja, gluten, orašide i sjemenke niti se te tvari koriste u procesu proizvodnje kao ni penicilin, neomicin i drugi antibiotici.

Alergijske reakcije na penicilin, jaja, orašaste plodove, lateks proizvode (čepovi bočica nisu napravljeni do lateksa) i celijakija nisu prepreka cijepljenju.

Trenutne smjernice u Ujedinjenom kraljevstvu jedino upozoravaju na osobe s poviješću anafilaktičkih reakcija na druga cjepiva, prvu dozu Sars-CoV2 cjepiva, hranu i polietilen-glikol (PEG, makrogol) iz drugih lijekova. Detaljnije smjernice i preciznija upozorenja će uskoro izdati Europska agencija za lijekove.

Prema svim dosadašnjim istraživanjima i saznanjima, prepreke u cijepljenju protiv COVID-19 bolesti uzrokovane Sars-CoV2 koronavirusom se trenutno ne nalazi kod većine svjetske populacije, te trenutno dostupna cjepiva pružaju visoku razinu zaštite bez po život opasnih nuspojava i njihov sastav bez čestih alergena daje osobama osjetljivim na određene sastojke mogućnost cijepljenja i zaštite od bolesti koja je izazvala najveću svjetsku pandemiju u posljednjih 100 godina.

Domagoj Brkić, bacc.radiol.techn

Povjerenstvo za edukaciju i trajno usavršavanje.

*Prema Američkoj agenciji za lijekove (FDA), nuspojave se dijele na skali od 1-4 (Grade 1-4). Nuspojave 1. stupnja su blage (npr. osjetljivost na mjestu uboda), 2. stupanj umjerene (osjećaj neugode koji zahtjeva korištenje lijekova protiv bolova), 3. stupanj su teške nuspojave ( ne ugrožavaju život, zahtjevaju korištenje jačih lijekova protiv bolova i ometaju obavljanje uobičajenih aktivnosti) i 4. stupnja (nuspojave zbog kojih je potreba hospitalizacija i mogu ugroziti život). 

**Točan sadržaj Pfizerovog cjepiva, objašnjenje sastava i ulogu svake pojedinačne komponente možete pronaći u tekstu dr.sc. Stribora Markovića mag.pharm na sljedećem linku :
https://imunizacija.hr/koji-je-sastav-pfizerovog-mrna-cjepiva/.

Izvori : 

Povezano

Newsletter

Primajte novosti, obavijesti, pogodnosti za članove ...