Kongres Koordinacije komora u zdravstvu okupio je predstavnike svih komora u zdravstvu: Hrvatske komore dentalne medicine, Hrvatske komore fizioterapeuta, Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske komore primalja, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Hrvatske komore ljekarnika i Hrvatske liječničke komore.
S obzirom da svi radimo u istom zdravstvenom sustavu sa sličnim organizacijskim, stručnim i pravnim problemima kroz zajednički rad, pripremljena izlaganja, ne formalna druženja imali smo priliku razmijeniti svoja iskustva vezana za svakodnevni rad u zdravstvenom sustavu i problematiku s kojom se susrećemo.
Ovakva sinergija predstavlja golem iskorak u izgradnji funkcionalnijeg zdravstvenog sustava jer jedino ujedinjen glas predstavnika zdravstvenih struka može prodrijeti do zdravstvene administracije i dovesti do željno iščekivanih promjena – boljoj zakonskoj regulativi čitavog zdravstvenog sustava, boljem statusu zdravstvenih djelatnika na dobrobit korisnika zdravstvenih usluga.
Po prvi puta su predstavnici svih komora u zdravstvu sjeli za isti stol sa predstavnicima nadležnog ministarstva i pokrenuli konstruktivan dijalog te stvorili jednu posve novu dimenziju interdisciplinarnosti i suradnje.
Okrugli stol na temu: Kako ostvariti funkcionalniji zdravstveni sustav
(Preuzeto sa: https://www.hlk.hr/galerija-fotografija-s-1-kongresa-kokoz-a-i-3-hrvatskog-kongresa-medicinskog-prava.aspx)
Kongres medicinskog prava približio nam je teme iz ove brzorastuća pravne discipline koja se prilagođava izazovima modernog zdravstva obuhvaćajući pravne i medicinske znanosti.
Aktualnih tema za ovaj oblik skupa nikad ne nedostaje: prava i obaveze pacijenta u zdravstvenom sustavu, implementacija taskshiftinga u medicini, zaštita osobnih podataka u novim uvjetima, problematika priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, priziv savjesti, kultura nenasilja prema djelatnicima u zdravstvu…
Brojni stručnjaci iz područja prava podijelili su svoja stručna iskustva i znanja, ukazali na dvojbe, nelogičnosti i predložili najbolja rješenja u postojećim zakonskim okvirima s ciljem izgradnje zdravstvenog sustava u kojem će svaki zdravstveni djelatnik moći ostvariti svoj radni potencijal.
„PRAVO TJERA NA ODGOVORNOST, A ODGOVORNOST DIŽE KVALITETU!“
U nastavku ovog izvještaja donosimo Vam kratki pregled nekih od prikazanih tema.
Novo kazneno djelo prisile prema zdravstvenom radniku
Dr. sc. Nina Mišić Radanović, docentica Sveučilišnog odjel za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu predstavila je svoj znanstveni rad pod nazivom “Novo kazneno djelo prisile prema zdravstvenom radniku”. U radu je detaljno analizirala normativno uređenje novog kaznenog djela.
Hrvatska liječnička komora provela je 2016. godine istraživanje pod nazivom „Nasilje nad liječnicima,“ koje je pokazalo da je 93% anketiranih liječnika doživjelo na neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja na poslu. Da je ocjena procesuiranja neželjenih događaja prema zdravstvenom radniku (kaznenih djela prijetnje, prisile, tjelesnih ozljeda) nezadovoljavajuća, upozoravala je i Agencija za akreditaciju i kvalitetu u zdravstvu.
Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN, 118/2018., stupio na snagu 4. siječnja 2019.) uvedeno je novo kazneno djelo pod imenom “Prisila prema zdravstvenom radniku. Tko doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika koji zdravstvenu djelatnost obavlja kao javnu službu silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi u obavljanju njegove zdravstvene djelatnosti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Propisan je i kvalificirani oblik: ako je kaznenim djelom doveden u opasnost život ili tijelo doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika ili mu je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Dalje, propisano je oslobođenje od kazne za počinitelje koje počine ovo kazneno djelo izazvani protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika.
Dr.sc. Mišić Radanović navodi da nije sporno da je namjera zakonodavca uvođenjem novog kaznenog djela jača zaštita zdravstvenih radnika od protupravnog postupanja, no pita se je li u tome u potpunosti uspio, odnosno inkriminira li se ovim novim djelom napad na zdravstvenog radnika dok je on na dužnosti ili samo dok obavlja određene medicinske postupke. Također, otvara pitanje da li se postigao željeni cilj pojačane zaštite liječnika i drugih zdravstvenih radnika te je li novo kazneno djelo usklađeno s cjelokupnim sustavom posebnog dijela kaznenog prava.
Zaključno, navodi da bi bilo poželjno razmisliti o izmjeni kaznenog tog djela, u nazivu i u obilježjima i inkriminirati nasilje kao napad na javnog službenika kad obavlja javnu službu. Takva izmjena značila bi ostvarenje cilja u zaštiti liječnika i zdravstvenih radnika od bilo kojeg oblika nasilja dok obavljaju svoju profesiju, uz istovremenu zaštitu svih ostalih radnika koji obavljaju javne službe.
Task Shifting– prenošenje ovlasti unutar zdravstvenog sustava
Prof.dr.sc. Goran Hauser, Fakultet zdravstvenih studija,Medicinski fakultet , Sveučilišta u Rijeci i djelatnik KBC Rijeka pri Zavodu za gastoenterologiju prezentirao je svoj rad na temu : “Task shifting– prenošenje ovlasti unutar zdravstvenog sustava“, koji je istražio i izradio zajedno sa Prof.dr.sc. Alan Šustić, djelatnikom spomenutog fakulteta i klinike. U radu objašnjava sam pojam i koliko je važna primjena istog u naš zdravstveni sustav.
Task shifting se definira kao redistribucija zadaća među zdravstvenim djelatnicima. Naime, u samom procesu provođenja zdravstvene usluge prema task shiftingu preraspodjeljuju se pojedini zadatci na kadrove koji imaju kraće obrazovanje i manje kvalifikacije. Time se dobiva poboljšana dostupnost usluge i najčešće se sam taj proces odvija prenošenjem pojedinih odgovornosti i djelovanja između liječnika i više i visoko obrazovanih medicinskih sestara (prvostupnica i magistrica ).
Profesor u svom izlaganju napominje da je u svim članicama EU prisutan nedostatak zdravstvenog kadra. Navodi zemlje ( Norveška, Švicarska ,Danska,Island, Finska…) koje su implementirale „task shifting“ u svoj sustav zdravstva i time povećali dostupnost zdravstvenim uslugama i rješenje deficita zdravstvenih djelatnika. U spomenutim zemljama je velika zastupljenost više i visoko obrazovanih zdravstvenih, ne liječničkih djelatnika.
Zaključno, profesor navodi da je za učinkovit zdravstveni sustav potrebna postojanost dostupnih kadrova s adekvatnim vještinama na pravom mjestu u pravo vrijeme, tj. da se sa liječnika neke specifične zadaće prebacuju na prvostupnike ili magistre zdravstvenih usmjerenja, koji posjeduju specifične vještine npr. prvostupnika radiološke tehnologije koji obavlja ultrazvučni pregled i sl., uz adekvatnu naknadu istima.
Izvor:
Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Zbornik radova s međunarodnog kongresa: “1. Kongres KOKOZ-a i 3. Hrvatski kongres medicinskog prava s međunarodnim sudjelovanjem”, Split, 2018., str. 147.-170. / str. 356.
Ispred SR ZRTD-a:
Željka Bogović Žabkar, pravnica
Juraj Mrša, Povjerenstvo za etiku i deontologiju
Vedrana Hertl, Povjerenstvo za etiku i deontologiju